Podneta krivična prijava znači samo da je neko obavestio javnog tužioca da je izvršeno krivično delo. Ne znači da je krivični postupak pokrenut, niti da je prijavljeno lice krivo za delo koje mu se stavlja na teret.
U ovom tekstu, 4 odeljka
O krivičnoj prijavi odlučuje javni tužilac, a ne policija niti njen podnosilac. Javni tužilac zatim proverava navode prijave, prikuplja potrebna obaveštenja i dokaze i odlučuje da li postoje uslovi za dalje krivično gonjenje.
Optuženje sledi tek kada prikupljeni dokazi dovoljno ukazuju da je određeno lice izvršilo krivično delo. Konačnu odluku o tome da li je neko kriv donosi sud.
Šta nadležni tužilac može da uradi
- Da odbaci krivičnu prijavu, ako utvrdi da nema osnova za dalje krivično gonjenje.
- Da naloži prikupljanje dodatnih obaveštenja i dokaza, preko policije ili drugih nadležnih organa, kako bi proverio navode prijave.
- Da pokrene istragu, kada postoje zakonski uslovi da se postupak nastavi protiv određenog lica.
- Da odloži krivično gonjenje (oportunitet), kod određenih krivičnih dela, uz ispunjenje obaveza koje osumnjičeni prihvati.
- Da podigne optužnicu ili podnese optužni predlog, kada prikupljeni dokazi pružaju dovoljno osnova da se predmet iznese pred sud.
Koliko ozbiljno treba shvatiti krivičnu prijavu?
Sama činjenica da je protiv Vas podneta krivična prijava nije razlog za zaključak da ćete biti krivično gonjeni. Krivičnu prijavu može podneti svako, a nadležni javni tužilac je taj koji proverava njene navode i odlučuje da li postoje razlozi za dalje postupanje.
Sa druge strane, krivičnu prijavu ne treba ignorisati. Ukoliko Vas policija ili javno tužilaštvo pozovu radi davanja obaveštenja ili preduzimanja druge radnje, potrebno je pristupiti ozbiljno i promišljeno.
Kada za to postoje uslovi, blagovremeno dostavljanje dokumentacije, ukazivanje na relevantne činjenice i predlaganje dokaza može pomoći nadležnom organu da pravilno utvrdi činjenično stanje i otkloni sumnju prema prijavljenom licu već u najranijoj fazi postupka.
Šta ako je protiv mene podneta lažna krivična prijava?
Svesno lažno prijavljivanje drugog lica za krivično delo može predstavljati krivično delo lažno prijavljivanje.
Međutim, sama činjenica da je krivična prijava odbačena ili da prijavljeno lice nije osuđeno ne znači automatski da je podnosilac izvršio krivično delo. Potrebno je da je podnosilac znao da prijavljeno lice nije učinilac, odnosno da je svesno prijavio nešto za šta zna da nije istinito.
Šta ako ste Vi podneli prijavu
Ako ste krivičnom prijavom prijavili delo kojim ste oštećeni, imate pravo da budete obavešteni o odluci javnog tužioca i toku postupka, kao i da u postupku ostvarujete prava koja Vam pripadaju kao oštećenom.
Krivičnu prijavu može podneti svako, ali način na koji je sastavljena može biti od presudnog značaja za dalje postupanje po istoj.
Oblast prava
Napomena. Sadržaj objavljen na sajtu isključivo je informativnog karaktera i predstavlja opštu pravnu informaciju. Ne predstavlja pravni savet, stručno mišljenje niti preporuku za postupanje u konkretnom slučaju. Slanje poruke putem sajta samo po sebi ne predstavlja zasnivanje odnosa između advokata i klijenta. Više informacija dostupno je u uslovima korišćenja sajta.

