Osam koraka kroz koje prolazi parnični postupak, šta se dešava u svakoj fazi i gde se najčešće gubi vreme.
Pravni vodič
Objašnjenja pravnih postupaka, mogućih ishoda i stvari na koje treba obratiti pažnju. Pisano svakodnevnim, razumljivim jezikom.
49 tekstova u 15 rubrika
Vodiči kroz postupak
Korak po korak kroz sudski postupak – od podnošenja tužbe i pripreme za ročište, preko izvođenja dokaza i donošenja odluke, do pravnih lekova i njenog izvršenja.
Pripremnim ročištem priprema se glavna rasprava, a evo šta se na njemu zapravo radi.
Ko pokreće ostavinski postupak, šta radi javni beležnik, kada se postupak vodi pred sudom i kakav je krajnji ishod.
Ko podnosi predlog, šta radi javni izvršitelj, koja se sredstva biraju i zašto naplata ponekad postane onemogućena.
Veštačenje je dokazna radnja kojom se utvrđuju činjenice za čije je razjašnjenje potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Veštak, na osnovu svoje stručnosti i pravila struke, daje nalaz i stručno mišljenje o pitanjima koja su važna za donošenje sudske odluke.
Dva pojma koja se u svakodnevnom govoru često mešaju, a njihova razlika određuje kada se sudska odluka može prinudno sprovesti.
Rokovi i zastarelost
Propuštanje rokova može skupo da košta. Ovde su najvažniji rokovi objašnjeni na jednom mestu, po vrstama postupaka.
Opšti rok zastarelosti je deset godina, ali veliki broj svakodnevnih potraživanja zastareva u kraćim rokovima. U nastavku je pregled rokova koji se najčešće primenjuju.
Stigao Vam je poziv od policije da se izjasnite o tome ko je upravljao vozilom ili ste dobili prekršajni nalog. Rok za odluku je kratak.
Nepokretnosti i katastar
Kupovina i prodaja nepokretnosti, upis prava svojine u katastar, ozakonjenje objekata, deoba suvlasničke imovine i rešavanje svih pravnih pitanja koja se mogu pojaviti na putu od zaključenja ugovora do urednog upisa prava u list nepokretnosti.
Kupovina nepokretnosti ne počinje potpisivanjem ugovora. Pre zaključenja posla potrebno je proveriti celokupno pravno stanje nepokretnosti i pravni sled njenog sticanja, podatke upisane u katastru, identitet i ovlašćenja prodavca, kao i eventualna prava i terete trećih lica.
U listu nepokretnosti vidi se ko je upisan kao nosilac prava na nepokretnosti, koju vrstu i obim prava ima, kao i da li na nepokretnosti postoje upisani tereti i zabeležbe. Posebnu pažnju treba obratiti na zabeležbe i druga ograničenja koja mogu uticati na mogućnost raspolaganja nepokretnošću ili predstavljati prepreku za njen siguran promet.
Ove tri reči se u svakodnevnom govoru često koriste kao da znače isto. Pravno, međutim, imaju različitu svrhu i različite posledice. Nije svejedno da li ste drugoj strani dali avans, kaparu ili ugovorili pravo odustanka.
Zašto upis prava svojine toliko traje, šta sve treba proveriti pre potpisivanja ugovora i šta kupac može sam da preduzme kako bi zaštitio svoje pravo.
Fizička ili civilna deoba, u čemu je razlika, kada sud pribegava jednoj, a kada drugoj i zašto se postupak deobe u praksi najčešće ipak završi sporazumom suvlasnika.
Šta ugovor o zakupu treba da sadrži, kako se zakup može raskinuti i zašto je zapisnik o primopredaji važan za zaštitu i zakupca i zakupodavca.
Kako hipoteka nastaje, šta znači za vlasnika nepokretnosti, zašto otplata kredita sama po sebi ne dovodi do njenog brisanja iz katastra i šta je potrebno pribaviti od banke da bi se hipoteka izbrisala.
Porodično pravo
Razvod braka, vršenje roditeljskog prava, izdržavanje dece i zaštita od nasilja u porodici – najvažnija prava, obaveze i postupci objašnjeni jasno i razumljivo, bez komplikovanog pravnog jezika.
Sporazumni razvod braka je najbrži način okončanja braka, ali samo ako je sporazum potpun i u skladu sa zakonom. Ako sporazum ne obuhvata sva pitanja o kojima je, prema zakonu, potrebno postići saglasnost, sud ga neće prihvatiti kao osnov za sporazumni razvod.
Šta sud gleda kada određuje visinu davanja izdržavanja, kako se dokazuju prihodi i kada se iznos može promeniti.
Šta radi policija, koliko traju hitne mere, kako se produžavaju i kako to utiče na krivični postupak?
Pravo pitanje nije samo da li će roditeljsko pravo biti vršeno zajednički ili samostalno, već ko o tome donosi odluku i na koji način se rešava situacija kada roditelji ne mogu da postignu sporazum.
Nasleđivanje
Ostavinski postupak, nasleđivanje po zakonu i testamentu, pravo na nužni deo i ugovor o doživotnom izdržavanju – najvažnija prava, obaveze i postupci u vezi sa nasleđivanjem i raspolaganjem imovinom.
Pravo na pokretanje postupka za raspravljanje zaostavštine ne zastareva, ali protek vremena može samo dodatno komplikovati naslednopravne odnose.
Zakonsko ograničenje slobode zaveštanja. Ko ima pravo na nužni deo i u kojoj meri zaveštalac može raspolagati svojom imovinom na štetu nužnih naslednika?
Zakon poznaje više oblika zaveštanja, koji se razlikuju prema načinu sastavljanja i formalnim uslovima koji moraju biti ispunjeni da bi zaveštanje bilo punovažno.
Jedan od načina uređenja imovinskih odnosa za života, kojim se imovina prenosi nakon smrti primaoca izdržavanja, u zamenu za obavezu doživotnog izdržavanja.
Naslednička izjava daje se jednom, a njene posledice mogu biti trajne. Šta pravno znači odreći se nasleđa, kome tada pripada vaš nasledni deo i da li na vaše mesto dolaze vaša deca?
Dug i naplata
Kako se ostvaruje naplata dospelih potraživanja, kada je moguće pokrenuti izvršni postupak bez prethodnog vođenja parnice i koja pravna sredstva stoje na raspolaganju radi zaštite od nezakonitog ili nepravilnog izvršenja.
Rešenje o izvršenju ne treba ignorisati, čak ni kada ne prepoznajete dug zbog kojeg je doneto. Rok za izjavljivanje prigovora je kratak i počinje da teče od dostavljanja rešenja, zbog čega je važno odmah proveriti osnov i visinu potraživanja, dokumentaciju na kojoj se ono zasniva i da li postoje razlozi za njegovo osporavanje.
Za naplatu potraživanja nije uvek neophodno prethodno voditi parnični postupak. Kada verodostojna isprava omogućava da se odmah pokrene izvršni postupak, koje isprave imaju takvo svojstvo i koje uslove moraju da ispunjavaju?
Zašto menica predstavlja jedno od efikasnijih sredstava obezbeđenja i naplate potraživanja, koje elemente mora da sadrži da bi proizvodila pravno dejstvo i zbog čega blanko menicu treba izdavati isključivo uz jasno definisano menično ovlašćenje?
Saobraćaj i prekršaji
Prekršajni nalog, novčane kazne, kazneni poeni i zabrana upravljanja vozilom – prava okrivljenog, tok prekršajnog postupka, rokovi i mogućnosti pravne zaštite.
Plaćanjem polovine izrečene novčane kazne u zakonskom roku lice se oslobađa plaćanja preostale polovine, ali time prihvata odgovornost za prekršaj. Sa druge strane, zahtevom za sudsko odlučivanje prekršajni nalog se osporava i o postojanju prekršaja i odgovornosti odlučuje sud.
Redosled preduzetih poteza neposredno nakon saobraćajne nezgode može odlučiti o tome da li ćete kasnije moći da dokažete nastalu štetu i odgovornost za njen nastanak.
Kretanje kroz grad ili vožnja gradskim prevozom predstavlja našu svakodnevnicu… A šta ako se tada dogodi neka nezgoda?
Krivični postupak
Prava okrivljenog i oštećenog u krivičnom postupku – od poziva policije, saslušanja i određivanja pritvora, preko izvođenja dokaza i suđenja, do donošenja pravnosnažne presude i korišćenja pravnih lekova.
U krivičnom postupku posebno je važno znati u kom svojstvu ste pozvani, koja prava imate i koje posledice može proizvesti svaka preduzeta radnja ili data izjava. Zbog toga odbranu i procesnu strategiju treba postaviti blagovremeno, često već prilikom prvog kontakta sa policijom ili javnim tužilaštvom, a ne tek kada predmet stigne pred sud.
Maloletnikom se smatra lice koje je u vreme izvršenja krivičnog dela navršilo 14, a nije navršilo 18 godina života.
Podneta krivična prijava znači samo da je neko obavestio javnog tužioca da je izvršeno krivično delo. Ne znači da je krivični postupak pokrenut, niti da je prijavljeno lice krivo za delo koje mu se stavlja na teret.
Pritvor ne predstavlja kaznu, već najstrožu meru za obezbeđenje prisustva okrivljenog i nesmetano vođenje krivičnog postupka, koja se može odrediti samo pod uslovima propisanim zakonom.
Prava i obaveze iz radnog odnosa
Prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca, zasnivanje i prestanak radnog odnosa, otkaz ugovora o radu, bezbednost i zdravlje na radu, sindikalno organizovanje i zaštita od zlostavljanja na radu – najvažnija prava zaposlenih i načini njihove pravne zaštite.
Zasnivanjem radnog odnosa zaposleni stiče prava i preuzima obaveze utvrđene Zakonom o radu, ugovorom o radu, kao i kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Kod otkaza ugovora o radu rok za pravnu zaštitu je ograničen, zbog čega je važno da se rešenje o otkazu proveri odmah po prijemu.
Šta se pravno smatra zlostavljanjem na radu (mobingom), kako prepoznati ponašanje koje prelazi granice dozvoljenog, koji je redosled koraka za zaštitu kod poslodavca i kada se zaštita prava ostvaruje pred sudom.
Privredno pravo
Osnivanje, registracija i poslovanje privrednih društava i preduzetnika, izrada osnivačkih akata i statuta, statusne promene, promene članova i zastupnika, korporativno upravljanje, ugovorni odnosi, naplata potraživanja, rešavanje sporova među članovima društva, likvidacija i stečaj – sveobuhvatna pravna podrška tokom celog ciklusa poslovanja.
Od izbora pravne forme i osnivačkog akta do registracije u APR-u, šta je potrebno za osnivanje društva i koje odluke treba doneti pre početka poslovanja?
Privredno društvo, bez obzira na razlog zbog kojeg prestaje da postoji, ne može se jednostavno ugasiti i izbrisati iz registra, već se to mora učiniti u zakonom propisanom postupku.
Neslaganje članova društva može prerasti u spor koji ugrožava njegovo poslovanje, koja prava pripadaju članovima društva, kako se rešavaju sukobi oko upravljanja i dobiti i kada je neophodna sudska zaštita?
Neplaćena faktura ne mora odmah značiti dugotrajan sudski spor, kada potraživanje dospeva, kako se obračunava zatezna kamata i kojim putem privredno društvo može naplatiti dug od drugog privrednog subjekta?
Stranci u Srbiji
Ulazak, boravak i rad stranaca u Republici Srbiji, privremeni boravak, jedinstvena dozvola za boravak i rad, stalno nastanjenje, sticanje i prestanak državljanstva, kao i postupci pred nadležnim organima – pravna podrška u ostvarivanju prava stranaca, uz pregled potrebne dokumentacije, uslova i zakonskih rokova.
Privremeni boravak, jedinstvena dozvola za boravak i rad, spajanje porodice, vlasništvo nad nepokretnošću, stalno nastanjenje i državljanstvo, na jednom mestu.
Postupak za ostvarivanje prava stranca na boravak i rad u Republici Srbiji danas je u značajnoj meri digitalizovan i vodi se elektronskim putem, preko Portala za strance, Welcome to Serbia. Jedinstvenom dozvolom stranac istovremeno reguliše pravo na privremeni boravak i pravo na rad u Republici Srbiji.
Postupak za prijem u državljanstvo se pokreće podnošenjem zahteva nadležnom organu, uz odgovarajuću dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost zakonskih uslova.
Zaštita časti i ugleda
Zaštita časti, ugleda i privatnosti, objavljivanje odgovora i ispravke informacije, naknada štete zbog neistinitog ili nedopuštenog izveštavanja – prava lica na koja se odnose medijski sadržaji i granice između slobode izražavanja i povrede prava pojedinca.
Objavljeni sadržaj se može naknadno izmeniti ili ukloniti, zbog čega je od posebnog značaja blagovremeno obezbediti dokaze o tome šta je objavljeno, gde i kada. Istovremeno, potrebno je voditi računa o zakonskim rokovima za ostvarivanje pojedinih oblika zaštite i pravilno odabrati odgovarajuće pravno sredstvo.
Zakon o javnom informisanju i medijima predviđa dva posebna pravna sredstva za zaštitu lica na koje se objavljena informacija odnosi, pravo na odgovor i pravo na ispravku. Iako imaju sličnu zaštitnu funkciju, reč je o različitim institutima, sa različitim uslovima, sadržinom i načinom ostvarivanja.
Upravni organi
Ostvarivanje i zaštita prava građana i pravnih lica pred ministarstvima, organima državne uprave i lokalne samouprave, inspekcijama, Fondom PIO, Republičkim geodetskim zavodom i drugim nadležnim organima – tok upravnog postupka, žalbe, zaštita u slučaju ćutanja uprave i pokretanje upravnog spora pred Upravnim sudom.
Koje pravno sredstvo se koristi, kojim redosledom i u kom roku, zavisi od vrste upravnog postupka i toga da li je protiv odluke prvostepenog organa dozvoljena žalba.
Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu zakonitosti postupanja i odluka organa uprave. Vodi se pred Upravnim sudom i, po pravilu, pokreće tužbom protiv konačnog upravnog akta, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
Nedostatak staža često se uoči tek prilikom ostvarivanja prava na penziju, kada je pribavljanje dokumentacije znatno otežano. Zbog toga je preporučljivo podatke iz matične evidencije PIO fonda proveriti blagovremeno i eventualne nedostatke otkloniti dok su potrebni dokazi još dostupni.
Napomena. Sadržaj objavljen na sajtu isključivo je informativnog karaktera i predstavlja opštu pravnu informaciju. Ne predstavlja pravni savet, stručno mišljenje niti preporuku za postupanje u konkretnom slučaju. Slanje poruke putem sajta samo po sebi ne predstavlja zasnivanje odnosa između advokata i klijenta. Više informacija dostupno je u uslovima korišćenja sajta.

Dobro shvaćen problem,
napola je rešen.
Kancelarija pruža pravnu pomoć i zastupa klijente pred sudovima, organima državne uprave i drugim nadležnim organima, kao i pred fizičkim i pravnim licima. Ukratko opišite svoj slučaj i priložite dokumentaciju kojom raspolažete. Nakon uvida u dostavljene informacije i dokumentaciju, možete dobiti preliminarnu procenu pravne situacije, pregled rokova od značaja za predmet i predlog narednih koraka.