Ko pokreće ostavinski postupak, šta radi javni beležnik, kada se postupak vodi pred sudom i kakav je krajnji ishod.
U ovom tekstu, 5 odeljaka
Ostavinski postupak je vanparnični postupak u kojem se utvrđuje ko su naslednici, šta čini zaostavštinu i u kojim delovima se nasleđuje. Postupak vodi sud, koji ga po pravilu poverava javnom beležniku. U postupku se utvrđuju podaci o ostaviocu, njegovoj imovini i naslednicima, kao i postojanje testamenta ili drugih činjenica od značaja za nasleđivanje. Na kraju postupka donosi se rešenje o nasleđivanju, kojim se utvrđuje ko su naslednici i koja im prava pripadaju na zaostavštini.
Kako postupak počinje
Postupak se po pravilu pokreće po službenoj dužnosti, na osnovu smrtovnice koju matičar dostavlja sudu. Ipak, naslednik ili drugo lice koje ima pravni interes može podneti predlog za pokretanje ostavinskog postupka, naročito kada postupak nakon smrti nije pokrenut ili je ostao nesproveden.
Šta se pribavlja
Za ostavinski postupak važno je prikupiti što potpunije podatke o naslednicima i celokupnoj zaostavštini. To, između ostalog, obuhvata:
- Izvod iz matične knjige umrlih, odnosno podatke o ostaviocu
- Podatke i adrese svih potencijalnih naslednika, kako bi mogli biti pozvani u postupak
- Dokaze o imovini ostavioca, listove nepokretnosti, ugovore, podatke o računima u bankama, vozilima, hartijama od vrednosti i drugoj imovini
- Testament, ako postoji, kao i podatke o tome gde se testament čuva ili gde je sačinjen
- Podatke o eventualnim dugovanjima i potraživanjima ostavioca, jer u zaostavštinu ne ulazi samo imovina, već i određena prava i obaveze koje se mogu naslediti
- Podatke o udelima u privrednim društvima, preduzetničkoj delatnosti i drugim imovinskim pravima, ako ih je ostavilac imao
- Dokumentaciju o poklonima i drugim raspolaganjima za života, kada je to od značaja za utvrđivanje naslednih prava i eventualnog nužnog dela.
Što su podaci o imovini i naslednicima potpuniji, to se zaostavština može potpunije utvrditi i postupak efikasnije sprovesti.
Ročište
Na ročištu naslednici se izjašnjavaju da li prihvataju nasleđe ili ga se odriču. Izjava o odricanju je, po pravilu, neopoziva, zbog čega je važno dobro razmisliti pre njenog davanja i upoznati se sa njenim pravnim posledicama.
Nasledničku izjavu možete dati i preko punomoćnika. Za to je potrebno specijalno punomoćje, overeno kod nadležnog javnog beležnika u odgovarajućoj formi, kojim punomoćnika izričito ovlašćujete da u vaše ime da nasledničku izjavu.
Kada se ostavinski postupak prekida i ide u parnicu, i zašto?
Ako je sporno ko je naslednik, koliki je nasledni udeo ili šta ulazi u zaostavštinu, ostavinski postupak se prekida, a stranke se upućuju na parnicu radi rešavanja spornog pitanja. Nakon pravnosnažnog okončanja parnice, ostavinski postupak se nastavlja.
Rešenje o nasleđivanju
Postupak se okončava rešenjem o nasleđivanju. Na osnovu tog rešenja sprovodi se upis prava u katastar, kao i promena podataka kod banaka i drugih organa. Samo donošenje rešenja ne znači da je upis automatski izvršen, potrebno je sprovesti odgovarajući upis kod nadležnog organa.
Ako se nakon okončanja postupka pronađe imovina koja nije bila obuhvaćena rešenjem o nasleđivanju, ne pokreće se novi ostavinski postupak, već se podnosi predlog za raspravljanje naknadno pronađene zaostavštine, na osnovu kojeg se donosi dopunsko rešenje o nasleđivanju.
Oblast prava
Napomena. Sadržaj objavljen na sajtu isključivo je informativnog karaktera i predstavlja opštu pravnu informaciju. Ne predstavlja pravni savet, stručno mišljenje niti preporuku za postupanje u konkretnom slučaju. Slanje poruke putem sajta samo po sebi ne predstavlja zasnivanje odnosa između advokata i klijenta. Više informacija dostupno je u uslovima korišćenja sajta.

