Od izbora pravne forme i osnivačkog akta do registracije u APR-u, šta je potrebno za osnivanje društva i koje odluke treba doneti pre početka poslovanja?
U ovom tekstu, 4 odeljka
Osnivanje privrednog društva ne svodi se samo na registraciju u APR-u. Pre podnošenja prijave potrebno je odrediti pravnu formu društva, osnivače, poslovno ime, sedište, pretežnu delatnost, visinu osnovnog kapitala i način upravljanja, kao i urediti međusobna prava i obaveze osnivača.
Pravilno postavljena struktura društva prilikom osnivanja može sprečiti brojne pravne i poslovne probleme koji se pojavljuju tek kasnije, kada društvo počne da posluje.
Koje pravne forme privrednih društava postoje?
Zakon o privrednim društvima poznaje četiri pravne forme privrednih društava:
- Ortačko društvo (OD), društvo dva ili više ortaka koji za obaveze društva odgovaraju neograničeno i solidarno celokupnom svojom imovinom
- Komanditno društvo (KD), društvo u kojem najmanje jedan član, komplementar, odgovara za obaveze društva neograničeno, dok najmanje jedan član, komanditor, odgovara ograničeno do visine svog neuplaćenog, odnosno neunetog uloga
- Društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO), članovi društva, po pravilu, ne odgovaraju svojom ličnom imovinom za obaveze društva, već snose rizik poslovanja do visine svojih uloga
- Akcionarsko društvo (AD), osnovni kapital društva podeljen je na akcije, a akcionari, po pravilu, ne odgovaraju za obaveze društva.
Šta su osnivački akt i statut?
Osnivački akt je osnovni akt kojim se privredno društvo osniva. Njime se uređuju njegovi osnovni elementi, članovi društva, poslovno ime i sedište, pretežna delatnost, osnovni kapital, ulozi članova i druga pitanja propisana zakonom.
Kod društva sa ograničenom odgovornošću, osnivački akt se donosi u različitoj formi, zavisno od broja osnivača:
- ako društvo osniva jedno lice, donosi se odluka o osnivanju
- ako društvo osnivaju dva ili više lica, zaključuje se ugovor o osnivanju.
Statut je, sa druge strane, obavezan opšti akt akcionarskog društva. Akcionarsko društvo, pored osnivačkog akta, ima i statut kojim se bliže uređuju upravljanje društvom i druga pitanja u skladu sa zakonom.
Kod DOO statut nije obavezan, pa ga ne treba poistovećivati sa osnivačkim aktom.
Da li se sve odluke privrednog društva registruju u APR-u?
Ne. Ne registruje se svaka odluka koju donesu skupština, direktor ili drugi organi privrednog društva. Predmet registracije su samo podaci, promene i dokumenti za koje je zakonom propisana registracija, odnosno objavljivanje u Registru privrednih subjekata.
To se, između ostalog, odnosi na promene poslovnog imena, sedišta, pretežne delatnosti, zakonskog zastupnika, članova društva i njihovih udela, osnovnog kapitala, kao i druge statusne i organizacione promene koje podležu registraciji.
Odluke koje se odnose isključivo na unutrašnje poslovanje društva, a ne proizvode promenu podataka koji se registruju, po pravilu se ne registruju u APR-u, već ostaju deo interne dokumentacije društva.
Kakav je pravni status preduzetnika?
Preduzetnik ne predstavlja privredno društvo niti pravno lice, već poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda.
Za razliku od članova društva sa ograničenom odgovornošću, preduzetnik za obaveze nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti odgovara celokupnom svojom imovinom, a ta odgovornost ne prestaje ni brisanjem preduzetnika iz registra.
Preduzetnik se, dakle, registruje radi obavljanja delatnosti, ali time ne nastaje novo pravno lice odvojeno od fizičkog lica koje delatnost obavlja.
Izbor pravne forme privrednog društva zavisi od volje osnivača, prirode delatnosti, načina upravljanja i željenog režima odgovornosti. Nakon izbora odgovarajuće forme, međusobni odnosi članova, način upravljanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje društva uređuju se osnivačkim aktom i, kada je to zakonom predviđeno, statutom, u granicama koje dopuštaju prinudni propisi.
Oblast prava
Napomena. Sadržaj objavljen na sajtu isključivo je informativnog karaktera i predstavlja opštu pravnu informaciju. Ne predstavlja pravni savet, stručno mišljenje niti preporuku za postupanje u konkretnom slučaju. Slanje poruke putem sajta samo po sebi ne predstavlja zasnivanje odnosa između advokata i klijenta. Više informacija dostupno je u uslovima korišćenja sajta.

