Neslaganje članova društva može prerasti u spor koji ugrožava njegovo poslovanje, koja prava pripadaju članovima društva, kako se rešavaju sukobi oko upravljanja i dobiti i kada je neophodna sudska zaštita?
U ovom tekstu, 6 odeljaka
Odnosi između članova privrednog društva uređeni su zakonom, osnivačkim aktom i drugim aktima društva. Dok postoji saglasnost o načinu poslovanja, ova pitanja najčešće ostaju u drugom planu. Međutim, kada dođe do sukoba između članova, raspodela udela, način odlučivanja i sadržina osnivačkog akta mogu postati presudni za dalje funkcionisanje društva.
Koja prava ima član društva?
Član društva ima upravljačka i imovinska prava koja mu pripadaju na osnovu zakona, osnivačkog akta i njegovog udela u društvu.
Ona, između ostalog, obuhvataju pravo učešća u radu skupštine i odlučivanju, pravo na učešće u dobiti, pravo na informisanje i pristup određenim aktima i dokumentima društva, kao i druga prava predviđena zakonom i osnivačkim aktom.
Obim pojedinih prava može zavisiti od visine udela člana i načina na koji su odnosi među članovima uređeni osnivačkim aktom.
Šta ako član nema pristup poslovnoj dokumentaciji društva?
Član društva ima zakonom propisana prava na informisanje i pristup aktima i dokumentima društva.
Ako mu se ta prava uskraćuju, može zahtevati da mu društvo omogući pristup dokumentaciji, a kada se zaštita ne može ostvariti unutar društva, može zahtevati i odgovarajuću sudsku zaštitu.
Ovo pravo je naročito značajno kada postoji sumnja u način upravljanja društvom, raspolaganje njegovom imovinom ili poslovanje direktora i drugih članova.
Može li član osporavati odluku skupštine?
Može, kada su za to ispunjeni zakonom propisani uslovi.
Odluka skupštine koja je doneta protivno zakonu, osnivačkom aktu ili na način kojim su povređena prava člana može biti predmet sudske zaštite i pobijanja pred nadležnim sudom.
Kod ovih sporova posebno je važno reagovati blagovremeno, jer zakon propisuje rokove u kojima se zaštita može zahtevati.
Šta ako članovi sa jednakim udelima ne mogu da se dogovore?
Kod društava u kojima dva člana imaju jednake udele može nastati situacija u kojoj nijedan nema potrebnu većinu za donošenje odluka. Takva situacija može otežati ili potpuno onemogućiti normalno funkcionisanje društva. Rešenje zavisi od sadržine osnivačkog akta, prirode spora i mogućnosti postizanja dogovora između članova.
U zavisnosti od okolnosti, izlaz može biti sporazumno uređenje odnosa, prenos udela, istupanje ili isključenje člana, a u krajnjem slučaju i korišćenje odgovarajućih mehanizama sudske zaštite.
Može li član da istupi iz društva?
Može, pod uslovima propisanim zakonom i osnivačkim aktom. Kada postoje opravdani razlozi zbog kojih se od člana više ne može razumno očekivati da ostane u društvu, moguće je zahtevati istupanje iz društva, uz rešavanje pitanja njegovog udela i naknade koja mu pripada.
Da li svaki spor između članova mora završiti pred sudom?
Ne. Kod sporova između članova često je celishodno prvo pokušati sporazumno uređenje odnosa, naročito kada društvo i dalje uspešno posluje i postoji mogućnost da jedan od članova preuzme udeo drugog ili da se način upravljanja drugačije uredi.
Ako dogovor nije moguć, sudska zaštita može obuhvatiti pobijanje odluka organa društva, ostvarivanje prava člana, naknadu štete, istupanje ili isključenje člana i druge zahteve predviđene zakonom.
Dobro uređen osnivački akt može sprečiti nastanak potencijalnih sporova između članova društva, zbog čega je njegovo pažljivo i precizno sastavljanje od posebnog značaja.
Oblast prava
Napomena. Sadržaj objavljen na sajtu isključivo je informativnog karaktera i predstavlja opštu pravnu informaciju. Ne predstavlja pravni savet, stručno mišljenje niti preporuku za postupanje u konkretnom slučaju. Slanje poruke putem sajta samo po sebi ne predstavlja zasnivanje odnosa između advokata i klijenta. Više informacija dostupno je u uslovima korišćenja sajta.

