Opšti rok zastarelosti je deset godina, ali veliki broj svakodnevnih potraživanja zastareva u kraćim rokovima. U nastavku je pregled rokova koji se najčešće primenjuju.
U ovom tekstu, 5 odeljaka
Zastarelost znači da potraživanje i dalje postoji, ali da se po proteku zakonom propisanog roka ne može prinudno ostvariti ako se dužnik pozove na zastarelost. Ključna reč je „pozove“, jer sud na zastarelost ne pazi po službenoj dužnosti.
Rokovi koji se najčešće pojavljuju
- Opšti rok zastarelosti, deset godina, kada zakonom nije određen poseban rok.
- Povremena potraživanja, tri godine od dospelosti svakog pojedinačnog davanja, što obuhvata, između ostalog, zakupninu i kamatu.
- Međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora o prometu robe i usluga, tri godine.
- Naknada štete, tri godine od kada je oštećeni saznao za štetu i za lice koje je štetu prouzrokovalo, a u svakom slučaju pet godina od nastanka štete.
- Potraživanja za utrošenu električnu energiju, vodu, grejanje, telefon i slične potrebe domaćinstva, jedna godina.
- Potraživanje utvrđeno pravnosnažnom sudskom odlukom, deset godina, osim ako zakonom nije određen drugačiji rok.
Prekid i zastoj
Zastarelost se prekida radnjom poverioca pred sudom ili drugim nadležnim organom preduzetom radi utvrđivanja, obezbeđenja ili ostvarenja potraživanja, kao i priznanjem duga od strane dužnika. Nakon prekida, rok počinje da teče iznova.
U slučajevima koje zakon izričito propisuje, nastupa zastoj zastarevanja, odnosno period u kojem rok ne teče. Zato se kod procene zastarelosti uvek proveravaju datum dospelosti potraživanja, eventualne radnje koje su dovele do prekida ili zastoja i datum od kojeg rok ponovo teče.
Šta znači delimična uplata
Delimična uplata duga po pravilu predstavlja priznanje duga i prekida zastarelost, nakon čega rok počinje da teče iznova. Zato i uplata manjeg dela starog duga može imati za posledicu da potraživanje ponovo počne da zastareva od početka.
Pre nego što izvršite bilo kakvu uplatu po starom dugu, važno je proveriti da li je potraživanje već zastarelo, jer delimična uplata može imati posledice po prigovor zastarelosti.
Kada rok počinje da teče
Rok počinje da teče prvog narednog dana od dana dostavljanja i ističe istekom poslednjeg dana roka. Ako poslednji dan roka pada na dan kada sud ili drugi nadležni organ ne radi, rok ističe prvog narednog radnog dana. Podnesak upućen preporučenom pošiljkom poštom smatra se blagovremenim ako je predat pošti pre isteka poslednjeg dana roka.
Šta ako je rok propušten
U pojedinim postupcima postoji mogućnost vraćanja u pređašnje stanje, ali samo ako je stranka iz opravdanog razloga propustila rok i ako zahtev podnese u zakonom propisanom roku nakon prestanka razloga koji je prouzrokovao propuštanje. Vraćanje u pređašnje stanje nije mehanizam na koji se može računati unapred, već izuzetak koji se primenjuje pod zakonom propisanim uslovima.
Ako niste sigurni koji rok teče, ponesite pismeno i kovertu na uvid odmah, a ne kada rok bude pri kraju. Provera traje svega nekoliko minuta, a može sprečiti propuštanje važnog roka.
Rokovi navedeni u ovom tekstu su opšti i dati radi orijentacije. Kod konkretnog potraživanja rok zastarelosti zavisi od njegovog pravnog osnova i drugih okolnosti, zbog čega se pouzdana procena može dati tek nakon uvida u relevantnu dokumentaciju.
Oblast prava
Napomena. Sadržaj objavljen na sajtu isključivo je informativnog karaktera i predstavlja opštu pravnu informaciju. Ne predstavlja pravni savet, stručno mišljenje niti preporuku za postupanje u konkretnom slučaju. Slanje poruke putem sajta samo po sebi ne predstavlja zasnivanje odnosa između advokata i klijenta. Više informacija dostupno je u uslovima korišćenja sajta.

